Evropski saveznici žele ojačati Ukrajinu zbog straha od postizanja lošeg primirja: "To bi oslabilo cijelu Evropu"

Na samitu ove sedmice, evropski lideri namjeravaju da se dogovore o trodijelnom paketu podrške ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom kako bi mu dali što jaču poziciju u eventualnim pregovorima o primirju, piše Politico.

Njihova strategija uključuje više finansijske pomoći Kijevu, više oružja za Ukrajinu i nove poteze da se pogodi ruska ekonomija novim sankcijama, prema riječima diplomata i zvaničnika koji pripremaju skup u Bruxellesu zakazan za četvrtak.

Hitnost među saveznicima Kijeva obnovljena je nakon što je Trump ponovo promijenio stav o ratu, rekavši da bi bio otvoren za zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija fronta - manje od mjesec nakon što je sugerisao da bi Ukrajina mogla povratiti cijelu svoju teritoriju. Njegove izjave ponovo su izazvale bojazan da bi mogao natjerati Zelenskog da preda teritoriju Rusiji.

Takav ishod, kažu evropski zvaničnici, bio bi katastrofa, ne samo za Ukrajinu nego i za njih.

"Vidimo napore predsjednika Trumpa da donese mir Ukrajini. Naravno da su svi ti napori dobrodošli, ali ne vidimo da Rusija zaista želi mir. Rusija razumije samo snagu", rekla je glavna diplomatkinja EU Kaja Kallas novinarima u Luksemburgu u ponedjeljak.

Zelenski je rekao da će evropski lideri tražiti od Trumpa da Ukrajini obezbijedi dalekometne krstareće rakete Tomahawk, nakon što je prošle sedmice sa sastanka s američkim predsjednikom otišao praznih ruku.

Osim naoružavanja Ukrajine, zemlje EU su blizu dogovora o dvije druge ključne tačke podrške: 19. krugu ekonomskih sankcija za Putinovu ratnu kasu i izradi planova za korištenje zamrznute ruske finansijske imovine kako bi se oslobodilo oko 140 milijardi eura za Ukrajinu.

Novac je očajnički potreban Kijevu, a napredak u oslobađanju sredstava ove sedmice poslao bi Putinu signal da će Ukrajina imati sredstva da nastavi borbu najmanje naredne dvije godine, rekli su zvaničnici.

Diplomate očekuju da će se Zelenski obratiti liderima na samitu u četvrtak, bilo lično ili putem video-poziva, kako bi osigurao njihovu podršku. Ostali saveznici, uključujući britanskog premijera Keira Starmera, planiraju širu diskusiju unutar tzv. koalicije voljnih kasnije ove sedmice.

"Čvrsto vjerujem da Ukrajina mora biti u što jačoj poziciji prije, tokom i nakon bilo kakvog prekida vatre, i zato ove sedmice sazivam sastanak Koalicije voljnih. Moramo biti odlučni u našoj podršci Ukrajini i posvećen sam intenziviranju naših napora da uništimo Putinovu ratnu mašinu", rekao je Starmer u ponedjeljak.

Orbanova sjena

Evropski napori dolaze u ključnom trenutku troipogodišnjeg rata Ukrajine protiv ruske invazije. Nad samitom Evropskog vijeća u četvrtak nadvija se i planirani susret u Budimpešti u narednim sedmicama između Trumpa i Putina radi dogovora o mogućem primirju — inicijativa koja slijedi nakon Trumpovih dosada uspješnih napora da posreduje u prekidu vatre u Gazi.

Mađarski premijer Viktor Orban,Trumpov saveznik, zadržao je dobre odnose s Putinom tokom cijelog rata, što je izazivalo zabrinutost ostalih lidera EU. On je više puta blokirao sankcije EU protiv Rusije i pozivao na “mir”, tvrdeći da rat Ukrajine nije evropski rat.

Prema riječima jednog diplomate, neki lideri EU će lobirati da prisustvuju sastanku Trump–Putin i da osiguraju Zelenskom mjesto u svim pregovorima. Zelenski je u ponedjeljak rekao da bi bio spreman doći u Budimpeštu ako bude pozvan.

Evropljani najviše strahuju da će Trump ponovo stati na Putinovu stranu u određivanju šta će mir značiti i izvršiti pritisak na Zelenskog da prihvati ruske uslove — uključujući moguće ustupanje teritorija na istoku zemlje. Brine ih i da je Putinov dvosatni razgovor s Trumpom ostavio američkog predsjednika manje voljnim da pomogne Zelenskom kada su se prošle sedmice susreli u Washingtonu.

Također, široko vlada skepticizam među evropskim diplomatama da je Putin uopšte ozbiljan u vezi s mirovnim pregovorima. Mnogi smatraju njegovu ponudu za novi susret s Trumpom još jednim odugovlačenjem kako bi kupio vrijeme, dok nastavlja bombardovati Ukrajinu pojačanim napadima raketama i dronovima.

Natjerati Putina da plati

Ključna inicijativa o kojoj će lideri raspravljati ove sedmice jeste plan da se iskoristi 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine u Evropi kako bi se Ukrajini osigurala tzv. “reparacijska pozajmica”. Novac bi bio vraćen Moskvi samo u malo vjerovatnom slučaju da Rusija u budućnosti plati ratnu odštetu Ukrajini, prema nacrtima prijedloga koje su pripremili evropski zvaničnici.

Belgija, gdje je najveći dio te imovine smješten, zabrinuta je zbog mogućeg narušavanja reputacije svoje finansijske industrije ukoliko se posegne za depozitima.

Ostale zemlje izrazile su zabrinutost zbog mogućeg rizika po međunarodni kredibilitet eura i žele da SAD i Japan, između ostalih, usvoje slične politike.

U četvrtak bi lideri EU trebali odlučiti da li će formalno zatražiti od Evropske komisije da pripremi detaljne pravne prijedloge za kreiranje reparacijske pozajmice. Zvaničnici uključeni u pripreme vjeruju da će belgijski premijer Bart De Wever pristati da Komisija izradi pravni plan, uz mogućnost da ga kasnije blokira.

Njemački zvaničnik izjavio je: "Očekujemo da Evropsko vijeće donese političku odluku da se ova zamrznuta ruska sredstva iskoriste i da ovlasti Komisiju da dostavi odgovarajuće zakonodavne prijedloge".

Napredak ovog plana ponovo bi stavio pritisak na Putina i dao Ukrajini nadu da će EU moći zadovoljiti njene finansijske potrebe za naredne dvije do tri godine, rekli su diplomati.

"Ako pošaljemo poruku da smo spremni i sposobni podržavati Ukrajinu naredne dvije ili tri godine, to će ući u njihove kalkulacije kada budu razgovarali o miru", dodao je jedan diplomata.

U međuvremenu, Kallas je sugerisala da će lideri EU ove sedmice odobriti 19. paket sankcija, usmjeren protiv stranih banaka i kriptovaluta koje Rusija koristi da zaobiđe sankcije.

Slovački premijer Robert Fico ranije je blokirao sankcije protestujući protiv nastojanja da se zatvori dotok ruskog gasa, od kojeg njegova zemlja i dalje zavisi. Diplomate uključene u pregovore rekle su da je dogovor sada blizu kako bi se osigurala Ficova podrška.

Strah od otimanja teritorije

Najdublja zabrinutost među evropskim vladama jeste da bi Trump mogao popustiti pred Putinom i izvršiti pritisak na Kijev da preda teritoriju na istoku Ukrajine. Trump je sugerisao da bi rat trebalo “zamrznuti” na trenutnim linijama fronta, s onim što je rekao da je “78 posto” regije Donbas pod ruskom kontrolom.

"Pustite da ostane ovako kako je sada, pa se može pregovarati kasnije", rekao je Trump.

Ali, jedan diplomata upozorio je da bi, ako Putin dobije teritoriju, baltičke države Estonija, Latvija i Litvanija “poludjele” i strahovale da će Rusija doći po njih sljedeće. Rezultat bi bio “masovno naoružavanje” u mnogim evropskim zemljama koje bi preokrenulo njihovu unutrašnju politiku, dodao je.

Šefica diplomatije EU Kallas odbacila je ideju o bilo kakvom mirovnom sporazumu koji bi prisilio Ukrajinu da se odrekne ruski okupiranih teritorija.

"Svi kažu da je teritorijalni integritet važna vrijednost za koju se zalažemo. Moramo se toga držati, jer ako jednostavno damo teritorije, to šalje poruku svima da možete upotrijebiti silu protiv svojih susjeda i dobiti ono što želite", poručila je Kallas.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad